29 June 2025 | .
Frer ek Ser Seselwa,
Ozordi nou selebre 49enm lanniverser Lendepandans. I nou Lazournen Nasyonnal. Permet mwan pou swet tou Seselwa isi Sesel e a-letranze en bonn fet nasyonnal. Nenport ki landrwa ki nou ete, nou Seselwa. Nou leker i bat pour nou zoli Sesel. Nou paviyon i senbol nou lafyerte e nou Konstitisyon i reste sa konpa ki gid nou ver en meyer lavenir sak bomaten letan nou leve. Mon pli gran lapriyer se ki nou reste ini koman en sel pep, en sel nasyon e nou travay dir pou asire ki sak zanfan Seselwa ozordi e demen i viv dan en pei kot linite, lape, lazistis, ladrwatir ek respe i bann prensip ki gard nou koezyon sosyal byen simante e permet nou mars ver pli gran stabilite ek progre.
Ozordi, nou zil, ki nou apel nou pei, Sesel, i en non ki evok bokou lafyerte e koman en pep, nou devret fyer pour tou sa ki nou kontinyen akonplir. Nou ganny rekonnet koman en legzamp lo tou nivo : ki i konsern devlopman nou pep, en demokrasi vibran kot laliberte ek respe pour drwa sak endividi i ganny rekonnet, dan laliberte lekspresyon kot tou dimoun i lib pou eksprim li, dan travay, kot swa i an abondans, en pei kot diskriminasyon ek viktimizasyon i ganny idantifye e eliminen, en pei kot sak zanfan i ganny menm sans avanse e kot meritocrasi ki determinnen ki mannyer ou progrese dan lavi ; en pei kot sipor leta i pour tou zanfan Sesel san lapreferans. Alor, avek en tel baz, nou proklanm nou koman en nasyon beni anba lesyel, e letan nou kontinyen mars dan sa semen, nou pe senpleman pran larout ki pou anmenn nou pli O ver pli gran sikse dan sa monn modern. Avek sak soley leve, nou pou avans devan avek plis determinasyon akoz retourn an-aryer pa pou zanmen en opsyon ver progre, me plito ver destriksyon bann aki presye.
Ser ek frer, Sesel i kontinyen fer progre. Lannen apre lannen, nou ganny pli rekonnet lo nivo enternasyonnal, rezyonnal, e lokal. Nou kapab pli pti pei Afriken, e enn bann pli pti pei dan lemonn, me kot i konsern bann akonplisman imen, ekonomik e proteksyon nou zoli plannet, nou en zean konpare avek bokou lezot nasyon. Ozordi nou ganny konsidere koman sel demokrasi lib dan Lafrik kot tou drwa i ganny rekonnet. Lo Mo Ibrahim Index ki regard gouvernans, nou premye; Sesel i pei Lafrik mwen koronpi. Nou 18enm lo nivo mondyal, par devan laplipar pei Eropeen e menm Lanmerik, e premye par en gran zistans lo nivo Lafrik. IMF, Labank Mondyal, Labank Devlopman Afriken e lezot lenstitisyon finansyel i servi nou koman en legzanmp, dan bann target devlopman atraver bann SDGs, ankor enn fwa nou lo target. Sesel i pei Lafrik ki ganny konsidere top kot i konsern stabilite ekonomik e sekirite lenvestisman e nou nivo devlopman i reste touzour rev bokou lezot nasyon. En nasyon anpe kot lazistis ek byenet pep i pas avan tou. Annou prezerv byen sa bann aki, akoz si nou pa fer atansyon, zot kapab disparet byen vit devan nou lizye.
Me nou pa satisfe avek zis resit bann leloz, me plito, nou kontinyen regard devan pou konverti tou defi ki nou fer fas avek dan bann nouvo loportinite. Se sa ki fer nou reste en ladministrasyon aksyon ki pran desizyon ferm ki otomatikman anmenn nou ver aksyon ki benefisye nou pep. Pran desizyon neseser e enportan menm kan zot pa popiler in asir nou progre. Mon reste konvenki ki si sakenn antre nou ti pran nou drwa ek nou responsabilte O serye, byennet nou pep ek devlopman ekonomik nou pei ti pou mont lo en lot nivo e sa ti pou amelyor lavi sak Seselwa e sakenn ti pou war en gran lepanouisman lo standar son nivo viv. Eski nou kapab fer li ? Larepons i reste en gro wi. Alor, a-lokazyon nou lafet nasyonnal, mon ankor enn fwa envit sakenn antre nou pou fer li koman nou rezolisyon matinal, pour ki a tou moman, nou regarde kwa ki mwan, koman en endividi, mon kapab fer pour mon pei e byennet sakenn son zanfan. Rode ki mannyer mon pou donn mon fanmiy lankourazman pour ki sak latet anba mon twa i kapab akonplir son rev e progrese dan lape, lanmour ek en lespri fratenel anba gidans Gran Met.
Nou pe kontinyen fer progre. Ozordi nou tou nou war ki mannyer nou bann zanfan pe pran zot letid pli serye. A sak fwa ki mon asiste en seremoni graduation, e parey zot konnen, mon ensiste pou prezan, mon antann ki mannyer reziltat in amelyore. Mon kontan rankontre bann zenn kin fer pli byen lo nivo lokal, e lo nivo enternasyonnal. Kan en Seselwa i tonm premye, i lafyerte nou nasyon. Mon kontan osi war ki mannyer plis zenn avek sipor zot fanmiy pe angaz zot dan bann aktivite sportif e les pozitivite vin zot fason viv. Mon war ki sa konba kont lobesite parmi nou zanfan ek zenn in vreman pran en lelan e ozordi i annan mwens lagres dan lakour, dan lekol e lo semen ki nou bann zenn pe transporte. Mon war bann aktivite kot plis zenn pe rezet en lavi destriktiv pou plezir tanporer e bouz ver sa ki permanan e konstriktiv.
Mon bann zanfan, kontinyen lo sa larout e mon donn zot tou mon sipor. Sa i byen e mon pou kontinyen ankouraz zot. Mon osi lans en lapel avek bann paran pou pran zot responsabilite pli serye. Atrap lanmen zot zanfan e fer sir ki sa bizou ki oun anmenn lo later i ganny tou sa sipor pou realiz son rev, akoz apre tou Sesel i sa landrwa kot ozordi ou kapab vin sa ki ou vreman anvi. Pei i donn bann mwayen, me tou i depann lo ou zefor e ou serye.
Frer ek ser Seselwa, koman en pei, nou annan en gran responsabilite pou fer tou sa ki nou kapab pou adres bann size pertinan ki konsern devlopman ek welfer imen, pri lavi, devlopman lenfrastriktir, plis fasilite dan travay, proteksyon lanvironnman e lalit kont bann fleo ki anvai e detri nou fabrik sosyal. Sak desizyon ki nou pran i al dan sa direksyon. Me parey mon dir toultan, mon pa kapab fer tou kesoz mon tousel avek mon cabinet ek manm Lasanble. Pour nou pei vreman fonksyonnen e fer plis progre ki benefisye nou tou, i enportan e primordyal ki nou koste zepol ansanm a tou moman.
Frer ek ser Seselwa, annou travay ansanm dan linite pou atenn sa bann lobzektif. Mon ankouraz dimoun ki dan biznes pou pa met lanfaz zis lo profi, me pou osi annan en gran konsiderasyon pour sak zanfan e fanmiy Seselwa. Son rezilta : pri lavi ti pou desann. Pri lavi i konsern nou tou, e ozordi mon ankor enn fwa fer en lapel avek konsyans nou tou, pou fer en zefor spesyal pou regarde ki mannyer nou tou, koman bann dimoun konsansye, nou kapab fer nou prezans konte e partisip dan amelyor lavi nou pep, spesyalman bann ki pli feb. Annou koste zepol ansanm e kit nou mark dan amelyor lavi nou pep. Mon pran STC ek SEPEC koman 2 legzanmp ki pe kontinyen pas okenn profi avek nou pep. Annou kontinyen fer li. Alor, mon envit tou enportater, tou dimoun ki vann an detay dan distrikt e tou dimoun ki delivre en servis pou zwenn avek mwan pou donn nou pep en meyer deal posib aparti ozordi.
Frer ek ser, mon pou toultan rod fason pou osi amelyor tou lenfrastriktir dan nou pei. Sa osi i annan en lenpakt lo pri lavi. En bon semen i permet ou depans mwens lo pyes loto. Zot in war pour zot menm ki mannyer sa gouvernman in reste fidel dan delivre lo bann proze kapital. Ozordi tou le 3 nou zil prensipal in war devlopman serye arive. Zis pandan sa mwan Zen, noun war linogirasyon stasyon SEPEC lo Praslin ek La Digue pou donn fasilite bann peser ek bato lwazir pran zot karbiran direkteman lo laponmp olye mars ek galon. Praslin in osi war en stasyon teste veikil, Beau Vallon in war louvertir sa lesplanad ki donn sa zoli lans en nouvo figir lwazir. Byento pou annan plizyer proze lakaz ki pou ouver Pointe Larue, Cascade, Baie Lazare, Anse Boileau, Perseverance, St. Louis e Anse Etoile. Sa i ava osi zwenn plizyer lezot ki’n fini komanse. Kordgard Baie Ste Anne ya ouver komansman Zilyet parey klinik Baie Lazare, en rev kin finalman ganny akonpli. Lekol La Rosière ek lekol La Digue, 2 rev oubliye in osi fini komanse. Konstriksyon sant kominoter Cascade, Perseverance ek Bel Ombre pe byen ale, tandi ki klinik rezyonnal Anse Aux Pins ek nouvo fasilite lopital Baie Ste Anne osi kontrakter pe byen travay menm. Day care Les Mamelles, Mt Fleuri, Anse Royale ek Souvenir pou ouver zot laporte byento pou ofer bon servis bann paran. Old People’s home Au Cap i dan bann dernyen staz renovasyon e byento bann rezidan ya rantre dan zot lakour. Fasilite sportif Anse Royale ek sant Reabilitasyon pour bann ki lo sibstans e ki anvi liber zot pou komanse byento, tandi ki Hope Centre, Bon Espoir pe progres tre byen. En santenn pti proze kominoter pe arive dan tou distrikt, met lalimyer ek resirfas bann pti semen partou pe ede donn en nouvo fas nou bann distrikt anmezir ki i donn plis sekirite zabitan. Semen lakot Sid Was, depi Anse Royale ziska Anse La Mouche pe konplete. Tou dimoun pe dir Maravi in vin en highway!
Frer ek ser, mon pa pou pas lo lalis bann lezot lakonplisman ki noun reisi fer pandan sa manda ranpli avek defi tel ki Kovid ki ti met nou pei lo son zenou, lager Larisi/Ukraine kin fer monte pri transportasyon maritim ek pri petrol, lager Izrael ek Hamas ek son rezilta negativ dan Lanmer Rouz. Tou sa bann levennman enternasyonnal enkyetan i annan en lenpakt direk lo nou, ki o-milye losean. Me nou rezilyans koman en nasyon e nou determinasyon pou lit kont tou negativite in permet nou pou gard nou latet parlao delo e kontinyen naze. Se sa lespri kreol Seselwa, e nou pou kontinyen les li fleri dan nou nasyon.
Frer ek ser, pandan World Beach Soccer, nou nasyon ti vin ansanm dan linite ek lape dan en fason ekstraordiner. Nou ti siport Sesel e nou ti reste pozitiv, malgre nou lekip ti perdi. Se sa ki mon appel en lespri patriotik. Ozordi a-lokasyon nou lafet Nasyonnal, mon ankor enn fwa demande ki sa lespri i anvai nou tou e vin koman sa lafors ki pou toultan permet nou war pozitivite dan nou letid, dan nou travay, dan nou lwazir e dan tou sa ki nou fer. Koman en patriot, mazinnen ki lapropte mon pei i depann lo mwan. Wi, i gou al piknik, me eski i pa ti pou pli zoli si nou retourn avek nou salte e kit sa lans osi prop ki letan mon ti vin servi li ? Eski i tro difisil pour nou servi bann bin byen ? Eski i pa nou devwar pou protez nou bann viziter olye abiz lo zot ki zot deside pou pa retourn Sesel ? Eski nou pa kapab fer en kontribisyon pozitiv dan devlopman nou lazenes olye enport drog e partisip dan bann aktivite ilegal ki detri nou mendev ek zanfan Seselwa ? Dan nou travay, eski i pa ti pou pli normal pour nou delivre olye boykot e fer minimonm posib menm si se nou frer ek ser ki soufer ?
Tou sala se bann refleksyon ki mon anvi ki sakenn ant nou i fer ozordi. E mazinen ki nou pei pou atenn plis sikse si selman ansanm koman en pep, nou tou nou koste ansanm e akonpli nou rol, pran nou responsabilite e ekzers nou drwa.
Letan mon pe terminen, mon anvi remersye tou Seselwa ki leve bomaten pou fer en kontribisyon dan devlopman nou zoli pei. Mersi tou travayer ! Mersi tou lazenes dan zot preparasyon pou diriz nou pei ! Mersi tou dimoun ki gard nou Sesel zoli. Mersi tou nou pansyonner pour zot kontribisyon kin anmenn nou ziska kot nou ete ozordi.
Ozordi nou renouvle nou langazman pou travay dir pour nou pei Sesel. Mon fyer pour en Seselwa. Toulezour mon tonm anmoure de nouvo avek mon pei ek pep Seselwa. Ansanm nou kontinyen envok benediksyon Bondye Toupwisan lo nou Sesel e lo tou Seselwa.
Annou fer Sesel pli for ! Annou fer Sesel pli zoli !
Bonn fet Nasyonnal !
Mersi.